Izindaba

Kuboshwe amaphoyisa ngecala lokuqola eNanda

Nonkululeko Nhlapo|Published

Kuboshwe amaphoyisa amabili ngokuqola abantu eMaoti

Image: SAPS

Amaphoyisa ophiko lwe-Anti-Corruption Unit KwaZulu-Natal abophe amaphoyisa amabili osayitsheni ngecala lokuqola eNanda ngoLwesihlanu, zingama-20 kuNhlolanja wezi-2026.

OSayitsheni ababili, oyedwa esiteshini samaphoyisa eNanda omunye eNkantolo yeMantshi yaseNtuzuma, kubikwa ukuthi bebeqola imali yalabo abebeqhuba amashibhi angekho emthethweni kanye nalabo abebedayisa ugwayi ongekho emthethweni endaweni yase-Amaoti.

Kwase kuphele izinyanga ezimbalwa abasolwa ababili beya kuzisulu, baziveze njengamaphoyisa baphinde baveze amakhadi oqobo amaphoyisa kanye nezibhamu ngaphambi kokuthi bafune imali kwabashonile ukuze bangababophi.

Ngomhla ka-14 kuJanuwari 2026, umphakathi wase-Amaoti wahlangana wabamba abasolwa ababili, wabaphuca izikhali wabayisa esiteshini samaphoyisa esise-Amaoti. Amaphoyisa abesebenza esiteshini samaphoyisa aqondise amalungu omphakathi esiteshini samaphoyisa eNanda ukuyovula amacala.

Amaphoyisa afanayo kubikwa ukuthi aphuma esiteshini nala maphoyisa abanjwe ngemuva evenini yamaphoyisa.

Ngesikhathi umphakathi ufika esiteshini samaphoyisa eNanda uphithene ikhanda lapho uthola ukuthi amaphoyisa amabili awazange alethwe esiteshini futhi akekho noyedwa umuntu waseCommunity Service Centre onolwazi ngezinsolo zokuqola nokuboshwa kwamaphoyisa. Amalungu eProvincial Anti-Corruption Unit athathe uphenyo oluholele ekuboshweni kosayitsheni ababili ngoLwesihlanu.

Abasolwa bazovela eNkantolo yeMantshi yaseNtuzuma ngoMsombuluko, zingama-23 kuNhlolanja wezi-2026 ngamacala amane okukhwabanisa, kanti kungase kwengezwe amanye amacala njengoba kunezisulu ezizayo futhi zivulela amaphoyisa amabili amacala. Uphenyo lwezobulungiswa selusezingeni eliphezulu ngokumelene namaphoyisa okuthiwa ahlulekile ukuvula icala asize ozakwabo ukuba beqe esiteshini samaphoyisa e-Amaoti.

UKhomishana wamaphoyisa KwaZulu-Natal uLieutenant General Nhlanhla Mkhwanazi uthe ukuze amaphoyisa akwazi ukulwa nobugebengu ngendlela efanele kumele aqale azihlanze.

"Bambalwa abantu abangcolisa igama lamaphoyisa ngakho kumele sibhekane nabo ngaphakathi sibaqede nya. Asikwazi ukuba namaphoyisa ahambisana nezigebengu, nalabo abatholakala bethinteka kunoma yiluphi uhlobo lobugebengu kumele baboshwe babhekane nezigwegwe zangaphakathi. Sibonga umphakathi wase-Amaoti ngokuhlonipha umthetho ngokungawuthatheli umthetho ezandleni zabo kodwa sibaxolise. thina siniphoxile nidedele abasolwa, nokho ulaka lomthetho luzothatha indawo yawo futhi ubulungiswa bube khona,” kusho uLieutenant General Mkhwanazi.